Sabor je prihvatio sve Vladine mjere koje je Vlada Republike Hrvatske odlučila predstaviti kao drugi paket mjera za gospodarstvo. U nastavku navodimo detalje vezano uz najbitnije mjere s gledišta poreznih, računovodstvenih propisa i propisa vezanih uz očuvanja radnih mjesta.
1. Zakon o računovodstvu – Pravilnik o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima (NN 45/2020)
Javna objava
- Poduzetnici su dužni, godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave najkasnije u roku od osam mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
- Poduzetnici su dužni, godišnje konsolidirane financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave najkasnije u roku od deset mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
Izjava o neaktivnosti
- Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30. lipnja tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.
Financijski podaci za statističke i druge potrebe
- Poduzetnici i pravne i fizičke osobe dužni su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. lipnja tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.
Obveza konsolidacije
- Matično društvo dužno je obvezu konsolidacije prijaviti Registru godišnjih financijskih izvještaja najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Podružnice
- Predaja računovodstvenih dokumenta podružnice ne može biti dulji od osam mjeseci nakon datuma bilance, no u obzir će se uzeti rokovi propisani pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, ako su drugačije uređeni u posebnim okolnostima -što podružnica mora biti u mogućnosti dokazati u slučaju nadzora.
2. Oslobođenje, odgoda ili plaćanje poreznih obveza
Predložene mjere Vlade Republike Hrvatske prihvaćene su Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 43/2020) – dalje u tekstu Pravilnik. Općenito, poreznim obvezama za potrebe Pravilnika smatraju se obveze poreza i drugih javnih davanja, koje podnositelju zahtjeva za korištenjem mjera plaćanja poreza dospijevaju počevši od 1. travnja 2020. do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu “posebnih okolnosti”.
2.1. Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza
Poreznim obvezama za potrebe oslobođenja od plaćanja ne smatraju se obveze poreza na dodanu vrijednost, carina i trošarina, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, poreza i prireza utvrđenih na konačne dohotke, naknada i davanja na igre na sreću, obveze po ranije sklopljenim upravnim ugovorima te reprogramirane obveze iz predstečajnih i stečajnih postupaka.
Tko ima pravo na oslobođenje?
- Ako je podnositelju zahtjeva zbog posebnih okolnosti odlukama nadležnog tijela rad zabranjen, odnosno ako mu je rad onemogućen ili znatno otežan oslobodit će se u potpunosti podmirivanja dospjelih poreznih obveza ako ima pad prihoda/primitaka najmanje 50% u razdoblju do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu “posebnih okolnosti”, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
- Podnositelju zahtjeva koji je u prethodnoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7.500.000,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost djelomično će se osloboditi podmirivanja dospjelih poreznih obveza razmjerno postotku pada prihoda/primitka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
- Poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, neovisno od činjenice je li podnijet zahtjev za mjere plaćanja poreza, a koji porez plaća u paušalnom iznosu oslobodit će se poreza u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to obveze koja se plaća do kraja drugog tromjesečja 2020. godine.
2.2. Mjere plaćanja poreza
Na temelju osnovanih zahtjeva za dospjele porezne obveze odobrit će se odgoda plaćanja bez obračuna kamata na rok od tri mjeseca računajući od zakonom propisanog dana dospijeća svake pojedine porezne obveze.
S druge strane, za dospjelu poreznu obvezu poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik može ostvariti odgodu za iznos dospjele porezne obveze koja je veća od iznosa za koji bi bio zadužen da je porezni obveznik obračunao porez na dodanu vrijednost u skladu s postupkom oporezivanja prema naplaćenim naknadama, na način da iskazuje razliku iznosa u dijelu VIII. PDV prijave.
- U slučaju produljenja inicijalnog roka od tri mjeseca, može se odobriti dodatni rok od tri mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti obuhvat odgođenih poreznih obveza i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna tri mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev.
2.3. Obročna otplata odgođenih poreznih obveza
- Podnositelj zahtjeva koji nije u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata te se može odobriti u mjesečnim obrocima, a najduže na 24 mjeseca.
- Pisani i obrazloženi zahtjev za obročnu otplatu odgođene dospjele porezne obveze može se podnijeti u roku od pet dana od dana dospijeća obveze koju podnositelj zahtjeva nije u mogućnosti platiti.
- U zahtjevu za obročnu otplatu, podnositelj zahtjeva navodi na koje se od odgođenih dospjelih poreznih obveza zahtjev odnosi.
2.4. Pokazatelji nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza
- ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili
- ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Uz ispunjenje ovih pokazatelja, za dospjelu poreznu obvezu poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik treba dokazati da dospjela obveza poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i ulaznih računa koji nisu plaćeni.
2.5. Podnošenje zahtjeva
- Podnositeljem zahtjeva za korištenje mjera plaćanja poreza smatra se poduzetnik koji učini vjerojatnim da nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze, a koji na dan podnošenja zahtjeva nema dospjelog neplaćenog poreznog duga
- Ako je iznos poreznog duga manji od 200 kn, smatrat će se da nema dospjelog nenaplaćenog poreznog duga.
- Pisanim i obrazloženim zahtjevom smatrat će se zahtjevi podneseni poreznom tijelu elektroničkim putem koji se podnose putem sustava ePorezna, a iznimno porezni obveznici koji nisu korisnici sustava ePorezna zahtjev mogu podnijeti na drugi način koji Porezna uprava osigura i objavi na svojoj mrežnoj stranici.
2.6. Oslobođenje od obveza doprinosa za sufinanciranje neto plaće
Porezni obveznik bit će oslobođen obveze plaćanja doprinosa za iznos isplaćene sufinancirane neto plaće po osnovi potpore za očuvanje radnih mjesta koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Oslobođenje od plaćanja doprinosa, provodit će Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podataka razmijenjenih s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje iz dokaza o isplaćenoj plaći stjecatelja potpore i podataka iskaznih u Obrascu JOPPD podnijetom Poreznoj upravi. Oslobođenje od plaćanja doprinosa iskazivat će se umanjenjem obveze na porezno-knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika.
3. Naknadno postupanje poreznog tijela prema podnositelju zahtjeva kojemu su odobrene mjere plaćanja poreza
Ako porezno tijelo naknadno utvrdi kako nije učinjeno vjerojatnim da su ispunjeni uvjeti za mjeru plaćanja poreza, odredit će prestanak važenja mjere plaćanja poreza pri čemu porezne obveze dospijevaju sukladno posebnim propisima. Ako porezno tijelo naknadno utvrdi da je podnositelj zahtjeva za vrijeme trajanja posebnih okolnosti:
- lažno prikazao činjenice kojima je obrazlagao zahtjeve i/ili
- postupao protivno poreznim propisima i/ili
- zloupotrijebio mjere plaćanja poreza s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi
obavijestit će podnositelja zahtjeva o neispunjenju pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza te će za porezne obveze za koje je bila odobrena mjera plaćanja poreza obračunati i zadužiti zakonsku zateznu kamatu.
4. Rokovi za podnošenje poreznih prijava i izvješća
Prema Pravilniku, prijava poreza na dobit (uključujući i druge obrasce i izvješća koja se predaju uz PD prijavu) podnosi se Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja tekućeg razdoblja. Isto tako, obveze javnih davanja koje se utvrđuju na temelju Prijave poreza na dobit, obrazaca i izvješća, dospijevaju 31. srpnja 2020.
5. Povećanje iznosa državnih subvencija
Povećanje državne isplate “minimalca” kao subvencija za poslodavce, kojima će pasti prihodi preko 20 posto, po radniku podiže se s 3.250 na 4.000 kuna neto za travanj i svibanj. Uz to, država će preuzeti plaćanje doprinosa na taj iznos, i to 1.460 kuna, tako da će ukupna subvencija tvrtkama po radniku biti na razini od 5.460 kuna.
Ova mjera može se koristiti pod uvjetom da poslodavci zadržavaju radnike.
6. Ostalo
Na stranicama HZMO-a se radi na nadogradnji aplikacije vezano uz lakše slanje zahtjeva i dopuna te je od 17.4.2020. omogućeno:
- predaja JOPPD broja i popisa radnika koji su za ožujak dobili potporu
- pregled do sada predanih zahtjeva
- dopuna zahtjeva sa zaposlenicima koje su poslodavci vratili na posao
- dopuna zahtjeva podacima za ožujak, travanj i svibanj 2020. godine