Novi Zakon o računovodstvu

9. August 2024 | Vrijeme čitanja: 4 Min

U Narodnim novinama, br. 85/24 od 19. srpnja 2024., objavljen je novi Zakon o računovodstvu koji je stupio na snagu 27. srpnja 2024. godine, a danom stupanja na snagu novog Zakona prestao je važiti postojeći Zakon o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.).

U odnosu na važeći Zakon, najznačajnija novina je uvođenje izvještavanja o održivosti za pojedine skupine poduzetnika, kao i izmjene u obveznicima revizije, odnosno o promjeni praga za obvezu revizije trgovačkih društva.

Naime, (stari) Zakon o računovodstvu bilo je potrebno uskladiti s pravnom stečevinom EU-a, budući da je Europska komisija predstavila CSRD u travnju 2021. u okviru Europskog zelenog plana i programa održivog financiranja. Cilj je usmjeriti privatni kapital u financiranje zelene i društvene tranzicije, na način da se financijskim tržištima dozvoli pristup okolišnim, društvenim i upravljačkim informacijama koje su usporedive i pouzdane. Uz to se želi i obeshrabriti manipulativni zeleni marketing. Izmjene u tom dijelu odnose se na sljedeće:

  • proširuje se krug obveznika koji moraju izvještavati o održivosti, to će biti svi veliki poduzetnici prema kriterijima iz Računovodstvene direktive, odnosno iz novog Zakona o računovodstvu te mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a
  • poduzetnici će morati objaviti informacije o pet područja izvještavanja: poslovni model, politike (uključujući provedene postupke dužne pažnje), rezultati politika, rizici i upravljanje rizicima te ključni pokazatelji uspješnosti relevantni za poslovanje
  • izvještaj o održivosti će moći ograničiti, odnosno u užem obliku pripremiti:
    • mali poduzetnik čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a
    • srednji poduzetnik čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a
    • mala i jednostavna kreditna institucija kako je određena zakonom kojim se uređuju kreditne institucije
    • vlastito društvo za osiguranje i reosiguranje kako je određeno zakonom kojim se uređuje osiguranje
  • društva kćeri mogu se izuzeti od izrade pojedinačnog izvještaja ako su društvo kći i njegova društava kćeri uključena u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva
  • CSRD direktiva određuje da obveznici izvještavanja o održivosti svoj izvještaj poslovodstva sastavljaju u elektroničkom formatu za izvještavanje
  • izvještaj poslovodstva u okviru kojeg se nalazi izvještaj o održivosti prolazit će postupak utvrđivanja kao i godišnji financijski izvještaji,
    odredbama novoga Zakona bit će potrebno sastaviti prve izvještaje o održivosti u 2025. za poslovnu godinu 2024.

Broj poduzetnika koji će na razini EU-a izvještavati o održivosti povećat će se s oko 11.700 na oko 50.000, a u Republici Hrvatskoj s oko 70 na oko 500.

Dodatno je potrebno skrenuti pozornost i na prijelazne i završne odredbe kojima se uređuje prijelaz na elektronički format za izvještavanje, jedinstvena europska pristupna točka, donošenje pravilnika i odluka te rok za donošenje podzakonskih akata iz novoga Zakona i nastavak važenja podzakonskih akata na temelju dosad važećeg Zakona.

U pogledu praga za ulazak u obveznike revizije, dosadašnji kriteriji promijenjeni su naviše te su sada obveznici revizije i društva koja prelaze pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta:
– iznos ukupne aktive od 2.500.000 EUR (do sada 1.990.842,13 EUR)
– iznos prihoda 5.000.000 EUR (do sada 3.981.684,25 EUR)
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

Dodatno, povećavaju se i pragovi za razvrstavanje veličine poduzetnika i to na sljedeći način:

  • Mikro poduzetnik je onaj koji ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:
    1. ukupna aktiva 450.000,00 eura (do sada 350.000 eura)
    2. neto prihod 900.000,00 eura (do sada 700.000 eura)
    3. prosječni broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika.
  • Mali poduzetnik je onaj koji nije mikro poduzetnik i ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:
    1. ukupna aktiva 5.000.000,00 eura (do sada 4.000.000 eura)
    2. neto prihod 10.000.000,00 eura (do sada 8.000.000 eura)
    3. prosječni broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.
  • Srednji poduzetnik je onaj koji nije ni mikro ni mali poduzetnik i ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:
    1. ukupna aktiva 25.000.000,00 eura (do sada 20.000.000 eura)
    2. neto prihod 50.000.000,00 eura (do sada 40.000.000 eura)
    3. prosječni broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.
  • Veliki poduzetnik je između ostalog poduzetnik koji prelazi granične pokazatelje u najmanje dva od tri gornja uvjeta (uz ostale obveznike iz članka 5. Zakona o računovodstvu).

■■■

Molimo Vas da imate na umu činjenicu da je zakonodavstvo sklono čestoj promjeni. Ovaj newsletter se stoga nužno temelji na našem razumijevanju i ispravnom tumačenju zakona i prakse u vrijeme izdavanja ovog newslettera. Ovaj newsletter se neće ažurirati s obzirom na promjene u zakonodavstvu do kojih dođe nakon izdavanja ovog pisma.