Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu prenose se odredbe Direktive EU 2021/2101 čiji je cilj povećati transparentnost i javni nadzor nad informacijama o porezu na dobit koje dostavljaju poduzetnici koji posluju na državnom području više država članica te čiji prihod premašuje 750 milijuna eura.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Prijedlogom zakona predlažu se i ostale izmjene, poput mogućnosti korištenja funkcijske valute različite od eura, javne objave godišnjih financijskih izvještaja kreditnih unija te dorade u dijelu objave nefinancijskog izvješća i konsolidiranoga nefinancijskog izvješća kako bi ona bila nedvojbeno uočljiva odnosno istaknuta na jasan i vidljiv način za potrebe nadzora, javnosti i za potrebe ostalih dionika na tržištu.
Prijedlogom zakona dodaje se u važeći Zakon o računovodstvu novo poglavlje u vezi s izvješćem o informacijama o porezu na dobit te su utvrđeni pojmovi koji se primjenjuju za potrebe izvješćivanja o porezu na dobit. Prikaz pojmova dan je u tablici:
krajnje matično društvo |
poduzetnik koji sastavlja konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava |
samostalni poduzetnik |
poduzetnik koji nije dio grupe |
konsolidirani financijski izvještaji |
financijski izvještaji koje priprema matično poduzeće grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu |
porezna jurisdikcija |
državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit |
prihod |
a) “neto prihod” za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili b) “prihod” kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike. |
Obveznici izrade izvješća o porezu na dobit su:
▪ krajnje matično društvo
▪ samostalni poduzetnik
▪ srednji i veliki poduzetnici koji su društva kćeri pod kontrolom krajnjega matičnog društva koje ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice
▪ podružnica koju je u Republici Hrvatskoj otvorio poduzetnik na kojega se ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice.
Krajnje matično društvo i samostalni poduzetnik obvezni su sastaviti, objaviti i učiniti javno dostupnim izvješće o porezu na dobit ako premaše svotu od 750.000.000 € u pogledu svote prihoda tijekom razdoblja od dvije uzastopne poslovne godine, ovisno o konsolidiranom prihodu grupe ili prihodu samostalnog poduzetnika.
Obveze poduzetnika iz treće države koji posluje na području EU-a:
Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći:
▪ na koje se primjenjuje nacionalno pravo, a pod kontrolom je krajnjeg matičnog društva na koje se ne primjenjuje pravo RH ili druge DČ
▪ iznos konsolidiranog prihoda matičnog društva iskazan u konsolidiranim GFI za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750 mil. eura
▪ objavljuje i čini dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnjega matičnog poduzetnika.
Podružnica:
▪ koju je otvorilo društvo na području RH na koje se ne primjenjuje pravo RH ili druge DČ
▪ objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnje matične društvo ili samostalnog poduzetnika
▪ neto-prihod podružnice za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi prag od 8 mil. eura.
Navedeno se primjenjuje na podružnicu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:
1. Poduzetnik koji je osnovao podružnicu je:
a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo ne primjenjuje pravo RH ili druge DČ i čiji konsolidirani prihod iskazan u konsolidiranim GFI za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750 mil. eura ili
b) samostalni poduzetnik čiji je prihod iskazan u konsolidiranim GFI za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750 mil. eura i
2. Krajnje matično društvo nema srednje ili veliko društvo kći
Izvješće o porezu na dobit treba obuhvaćati informacije koje su vezane za sve aktivnosti krajnjega matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.
Izvješće o porezu na dobit i izjavu o nedostupnosti informacija od krajnjega matičnog društva obveznici trebaju javno objaviti najkasnije 12 mjeseci nakon datuma sastavljanja bilance za poslovnu godinu za koju se sastavlja izvješće. Svote u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, godišnjim izvješćima, konsolidiranim godišnjim izvješćima i druge financijske informacije izražavaju se u eurima. Time se ne dopušta definiranje druge funkcijske valute osim eura.
Učinci promjena tečaja stranih valuta:
▪ Funkcijska valuta je valuta primanoga ekonomskog okruženja u kojemu subjekt posluje
▪ Strana valuta je valuta koja nije funkcijska valuta
▪ Valuta objavljivanja je valuta u kojoj se prezentiraju financijska izvješća.
Elementi kapitala i rezervi preračunavaju se iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro na sljedeći način:
▪ temeljni kapital iskazuje se u euru kako je iskazan u sudskom registru
▪ potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital koji poduzetnik potražuje od članova društva iskazuju se u euru
▪ rezerve kapitala, rezerve dobiti i zadržana dobit iskazuju se u euru kako su navedeni u odlukama nadležnih tijela na temelju kojih su formirani
▪ revalorizacijske rezerve preračunavaju se u euro korištenjem povijesnog tečaja na datum procjene imovine za koju su priznate revalorizacijske rezerve
▪ rezerve fer vrijednosti preračunavaju se u euro korištenjem spot tečaja na datum bilance.
Obveznici nefinancijskog izvješćivanja danas su veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa, a na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine.
Danas postoje tri načina objave nefinancijskog izvješća:
▪ u okviru izvješća poslovodstva
▪ zajedno s izvješćem poslovodstva tako da ga se dostavi za javnu objavu kao privitak izvješća poslovodstva ili
▪ zasebno izvješće koje se objavljuje na mrežnoj stranici na koju se upućuje u izvješću poslovodstva, i to u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.
Budući obveznici izvješćivanja o održivosti:
▪ veliki poduzetnici neovisno o tome jesu li subjekti od javnog interesa
▪ mali i srednji poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i čiji su vrijed. papiri uvršteni na uređeno tržište u EU-u
▪ poduzetnik iz treće države + društvo kći ili podružnica poduzetnika iz treće države
Sadržaj izvješća o održivosti proširen je tako što je propisano uvođenje novih informacija o strategiji društva, ciljevima, ulozi odbora i uprave, glavnim štetnim učincima povezanima s društvom i njegovim lancem vrijednosti, nematerijalnom imovinom i o tome kako su društva utvrdila iskazane informacije. Prvo izvješće o održivosti bit će izrađeno za poslovnu godinu 2024., a potom će se svake godine proširivati krug obveznika, kako je prikazano u tablici:
Obveznici izvješćivanja o održivosti |
Prva primjena |
| Današnji obveznici nefinancijskog izvješćivanja (svi veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa koji imaju više od 500 radnika) | Primjena na poslovnu godinu 2024. (prva izvješća moraju biti objavljena 2025.) |
| Svi veliki poduzetnici | Primjena na poslovnu godinu 2025. (prva izvješća moraju biti objavljena 2026.) |
| Mali i srednji poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu u Europskoj uniji | Primjena na poslovnu godinu 2026. (prva izvješća moraju biti objavljena 2027.) |
| Društva izvan EU-a iznad određenog praga prihoda koja imaju društvo kćer ili podružnicu u EU-u | Primjena na poslovnu godinu 2028. (prva izvješća moraju biti objavljena 2029.) |
Rok za prijenos Direktive CSRD u nacionalno zakonodavstvo je 6. srpnja 2024. godine, a do tada će biti potrebno izmijeniti najmanje sljedeće zakone:
▪ Zakon o računovodstvu
▪ Zakon o reviziji i
▪ Zakon o tržištu kapitala.
■■■
Molimo Vas da imate na umu činjenicu da je zakonodavstvo sklono čestoj promjeni. Ovaj newsletter se stoga nužno temelji na našem razumijevanju i ispravnom tumačenju zakona i prakse u vrijeme izdavanja ovog newslettera. Ovaj newsletter se neće ažurirati s obzirom na promjene u zakonodavstvu do kojih dođe nakon objave ovog članka.